Trnci, štucanje i rumenilo na licu, sve su to uobičajene pojave na našem tijelu, no što su zaista i imaju li neko veće značenje? U nastavku vam donosimo 5 stvari koje sigurno niste znali o svome tijelu.

Ono što ne znate…

Postoji niz pojava kojima je ljudsko tijelo izloženo na koje smo jednostavno naviknuti. Jeste li se ikada zapitali kako nastaje svrbež ili zašto vam tijelom prolaze trnci? Objašnjavamo vam već poznate pojave, koje možda ne razumijete u potpunosti.

1.SVRBEŽ DOLAZI IZ VAŠEG MOZGA 

Dugo se vjerovalo kako se ljudi svrbe kako bi se riješili neke vrste insekta koji se nalaze na tijelima. No, i dalje se ne odgovara na pitanje kako dolazi do osjećaja svrbeža. Nedavna istraživanja pokazala su da kada koža dolazi u kontakt s vanjskim nadraživačem, ona pokreće niz reakcija koji se kreću od receptora na koži do leđne moždine mozga. Živčane stanice koje su daleko od mjesta iritacije oslobađaju specijalizirane molekule koje mozgu govore da je vrijeme za grebanje. Grebanje olakšava svrbež, jer stvara blagu bol koja zamjenjuje svrab.

2.VAŠ OKUS NESTAJE NAKON PRANJA ZUBI

Jeste li se ikada pitali zašto sok od naranče i druge slične stvari imaju užasan okus nakon što operete zube? Kemikalije u zubnoj pasti ne slažu se s ukusnim pupoljcima. Dvije kemikalije koje uzrokuju da se zuba pasta pjeni su tzv. SLES i SLS. Ove dvije kemikalije potiskuju receptore na okusnim pupoljcima koji percipiraju slatkoću. U isto vrijeme, razrađuju fosfolipide koji inhibiraju gorčinu. To bi značilo da ove kemikalije umanjuju sposobnost da kušate slatke stvari, dok istovremeno povećavaju sposobnost da okusite gorke stvari.

3.MOŽETE PREJAKO PRATI ZUBE

Logika često nalaže da što smo grublji prilikom pranja zubi, to će učinak biti bolji. Međutim, previše jako četkanje zubi ili korištenje četkice za zube s pretvrdim vlaknima može vam štetiti. Osim toga, uz prejako četkanje, konzumiranje kiselih namirnica, poput agruma ili vina, može uzrokovati trošenje zubne cakline. To izlaže osjetljive slojeve vaših zubi i može uzrokovati jedenje tople, hladne ili slatke hrane bolnim.

Za savjete o pravilnom odabiru četkice za zube i četkanju zubi, kliknite ovdje. 

4.ZIJEVANJE NAS NE BUDI, ONO NAS HLADI

Dugo vremena znanstvenici nisu mogli shvatiti zašto zijevamo. Nova istraživanja pokazala su da je uobičajeno uvjerenje, koje kaže da nas zijevanje budi podizanjem razine kisika u krvotoku, samo mit. Umjesto toga, zijevanje nam pomaže u reguliranju temperature naših mozgova. Širenje usta prilikom zijevanja povećava brzinu protoka krvi u lubanju, a hladan zrak koji udišemo mijenja temperaturu tog protoka krvi, čime mozak dobiva hladniji zrak. Zijevamo kada smo pospani, jer je tijelo najtoplije kada zaspemo i prilikom prvog buđenja. Naše tjelesne temperature padaju dok spavamo, a zijevanje pomaže ubrzati proces.

5.ŠTUCANJE JE GRČENJE DIJAFRAGME

Dijafragma je mišić u obliku kupole koji odvaja prsni koš od trbuha i radi zajedno s plućima kako bi nam pomogao u disanju. Kada udahnete, dijafragma se stisne, izravnava se i povlači prema dolje kako bi se omogućilo više prostora u prsnoj šupljini za dotok kisika. Kada postoji poremećaj u prolazima živaca koji vode od mozga do dijafragme – što se može dogoditi gutanjem previše zraka, prebrzim jelom ili doživljavanjem tjeskobe – dijafragma se grči. Te grčeve doživljavate kao štucanje.