Alergija je neuobičajeni odgovor našeg imunološkog sustava na različite čimbenike okoliša te postoji značajna razlika u odnosu na osjetljivost na hranu. Više o alergijama i osjetljivosti na hranu, pročitajte u nastavku.

Alergije vs. nepodnošenje hrane

Prije svega, valja razjasniti razliku između alergije na hranu i nepodnošenja hrane. Ako ste alergični na neku vrstu hrane – recimo orašasto voće ili školjkaše – nevolje obično počinju gotovo čim spustite vilicu (iako se neke alergijske reakcije znaju manifestirati i nakon 24 do 72 sata). Možda ćete osjetiti bockanje u ustima i na jeziku, a grlo vam može oteći. Moguće je i otežano disanje, a u najgorem slučaju može doći do teškog i koji put smrtonosnog oblika šoka koji se naziva anafilaktički šok. Kod alergija na hranu dolazi do reakcija imunskog sustava. Ako izostane reakcija imunskoga sustava, riječ je o nepodnošenju hrane, ili osjetljivosti na hranu, koje je često uzrokovano problemom u metabolizmu ili probavi hrane. Iako nepodnošenje hrane može utjecati na vaše zdravlje, ono nije izravna opasnost po vaš život.

Ponekad je teško razlučiti osjetljivost od alergije na hranu jer se simptomi preklapaju. Oboje može izazvati grčeve, proljev i mučninu. Neke namirnice, kao što su mliječni proizvodi, mogu uzrokovati prave alergijske reakcije i nealergijske reakcije. Alergije i osjetljivosti na hranu najčešće izazivaju pšenica, gluten, mliječni proizvodi, soja, jaja, kikiriki, orašasto voće, riba i školjkaši. I kod alergije i kod osjetljivosti na hranu važno je otići na liječničke pretrage kako bi se utvrdilo na što točno reagirate. Očigledno, dio liječenja uključit će i eliminaciju namirnica koje uzrokuju reakciju, ali bez žrtvovanja unosa neophodnih hranjivih tvari.

Na žalost, alergije na hranu ne može se spriječiti niti liječiti, no neke, kao što su alergije na mlijeko i jaja kod djece, s godinama se smanjuju ili čak nestaju. Dobra je vijest da većina namirnica koje uzrokuju neugodne reakcije ima ukusne zamjene, možda još boljeg okusa od namirnica kojih se morate odreći. Tko bi rekao da bi proso i heljda mogli biti tako ukusna zamjena za pšenicu, ili da bi, kad kravlje mlijeko stvara probavne tegobe, mlijeko od soje moglo čak popraviti okus žitnih pahuljica?

Za osobe koje ne mogu jesti pšenicu

• Kukuruz, riža, proso, ječam, zob i ostale žitarice

Ako ste alergični na pšenicu, znajte da je to jedna od najtežih alergija na hranu. Prvi korak je to da iz svakodnevne prehrane izbacite pšenicu i sve što sadrži pšenicu, kao što je pšenični škrob ili sojin umak. Da biste zamijenili pšenicu, i sve ono što pšenica kao cjelovita žitarica pruža, odaberite integralne, neprerađene zamjene kao što su kukuruzno brašno, smeđa riža ili proso, koji pružaju jednake B vitamine i vlakna.

Za osobe koje ne mogu jesti gluten

• Heljda, lan, maranta, grah, proso, kenoa, riža i ostale žitarice bez glutena

Za osobe koje ne podnose gluten, bjelančevinu iz pšenice, ječma, kamuta, raži, pira i pšenoraži, zabranjeni su kruh, peciva i kolači. Ozbiljan oblik nepodnošenja glutena, celijakija, može oštetiti tako crijevo ili čak ugroziti život. Ta je bolest također povezana s Duhringovom bolešću, kožnom bolešću koja se manifestira svrbljivim osipom u obliku plikova. Čak i zob, koja ne sadrži gluten, može biti problem ako tijekom mljevenja ili skladištenja dođe u dodir sa žitaricama koje sadrže gluten. Srećom, osobe alergične na gluten ne moraju živjeti bez žitarica. Heljda, kukuruz i ostale žitarice pružaju odlično brašno puno vlakana i B vitamina. Žitarice koje smijete konzumirati moraju biti skladištene i prerađene na mjestima gdje neće doći u dodir s glutenom.

Za osobe koje ne mogu jesti mliječne proizvode

• Rižino, bademovo i sojino mlijeko te ostale zamjenske namirnice za mliječne proizvode, plus namirnice bogate kalcijem

Mlijeko nije uvijek dobro za naše zdravlje. Može izazvati alergije i osjetljivost. Osobe s alergijama reagiraju na kazein ili sirutku, koji su dijelovi mliječnih bjelančevina. Osobe koje ne podnose mlijeko reagiraju na laktozu, šećer iz kravljega mlijeka. Većina nas proizvodi dovoljne količine enzima laktaze kako bi se izbjegla reakcija na laktozu, no onima koji nemaju dovoljno laktaze, laktoza dospijeva u debelo crijevo, gdje počinju nevolje. U oba slučaja simptomi nisu nimalo ugodni; nepodnošenje laktoze uzrokuje nadutost i proljev, astmu, kožni osip, a reakcije mogu uslijediti i nakon dva dana, iako djelovanja obično uslijede odmah nakon konzumiranja mlijeka.

Mliječni proizvodi znaju „vrebati“ iz neočekivanih mjesta, kao što su mentol-bomboni, energetske pločice i preljevi za salate. Mnogima od nas mliječni su proizvodi također i izvor kalcija, hranjive tvari neophodne za čvrste kosti, zgrušavanje krvi i prijenos živčanih impulsa. Iako, kad je o okusu riječ, napici poput rižinog, bademovog i sojinog mlijeka odlično zamjenjuju kravlje mlijeko u kombinaciji sa žitnim pahuljicama ili kavom, ne mogu u potpunosti nadoknaditi njegove hranjive tvari.

Kako do proteina ako ne jedete meso? – ovdje.

Autor: Ema Brajdić, IFBB Bikini